Nasilje i diskriminacija

Nasilje podrazumeva upotrebu sile kao akta agresije kojim se povređuju osobe ili uništava vlasništvo. Nasilje se takođe definiše i kao namerno korišćenje fizičke sile, moći ili pretnje protiv druge osobe, grupe ili zajednice, koje rezultira povredom, smrću, psihološkom štetom ili deprivacijom.

Porodično nasilje: Nasilje se, u skladu sa Porodičnim zakonom, definiše kao svako drsko, bezobzirno i zlonamerno ponašanje kojim se ugrožava telesni integritet, duševno zdravlje ili spokojstvo drugog člana porodice.
Nasilje u partnerskim odnosima: Svaki čin protiv nečije volje, koji tu osobu ugrožava psihički, fizički, seksualno ili ekonomski.

Oblici nasilja:

  • Psihičko nasilje je najrasprostranjeniji vid nasilja i podrazumeva situacije kada vas neko vređa, ismeva, kritikuje, optužuje, preti vam, naziva vas pogrdnim imenima, ponižava, omalovažava vas ili ljude do kojih vam je stalo, opsesivna ljubomora, ograničavanje ili onemogućavanje slobodne komunikacije sa drugim ljudima.

  • Ekonomsko nasilje podrazumeva situacije u kojima vam partner ili član porodice ne dozvoljava da imate uvid i pristup porodičnoj zaradi, uzima vam zaradu i ograničava potrošnu, traži od vas da opravdavate svoje troškove, ne daje novac za potrebe porodice, ne dozvoljava vam da se zaposlite, primorava da napustite posao, manipulativnim radnjama vam onemogućava da napredujete u poslu ili da se školujete, sva imovina koju stičete se vodi na njegovo/njeno ime i slične situacije.

  • Fizičko nasilje je svaki čin počinjen protiv vaše volje kojim se nanose lakše ili teže telesne povrede. Podrazumeva: šamaranje, udaranje, guranje, šutiranje, štipanje, lomljenje delova tela, davljenje, grebanje, gađanje nekim predmetom i drugo.

  • Seksualno nasilje podrazumeva svako ostvarivanje ili pokušaj ostvarivanja seksualnog odnosa ili seksualnih aktivnosti protiv vaše volje. Odnosno, prisiljavanje na učestvovanje u seksualnim aktivnostima koje vam ne prijaju ili su ponižavajuće i bolne za vas. Ono uključuje silovanje ili pokušaj silovanja, incest, dodirivanje intimnih delova tela, seksualne primedbe, zahteve, ucene koje u vama izazivaju osećaj stida ili poniženja, prisiljavanje na gledanje pornografije i drugo.
    Korektivno silovanje je zločin iz mržnje usmeren ka ljudima drugačije seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili političkog stava (npr feminizam). Cilj silovanja je, iz ugla počinioca, da „preobrati“ osobu u heteroseksualnu ili da nametne svoj vid „morala“.

Šta je diskriminacija?

Najjednostavnije rečeno, diskriminacija je nejednako postupanje prema osobi ili grupi na osnovu nekog ličnog svojstva, što za posledicu ima nejednakost u šansama da ostvare Ustavom i zakonom zagarantovana prava. To je nejednako tretiranje, isključivanje, odnosno dovođenje u podređen položaj pojedinca ili grupu ljudi koji se nalaze u istoj, sličnoj ili uporedivnoj situaciji.

Diskriminaciju može izvršiti bilo ko (šalterski radnik, lekar, profesor, organ javne vlasti, policajac).
Može se desiti bilo gde (na poslu, u školi, na fakultetu, u postupku pred organom javne vlasti, u prodavnici, na ulici, u gradskom prevozu).
Može biti direktna i indirektna, namerna ili počinjena iz neznanja.

Jedna osoba može biti diskriminisana po više osnova u jednoj oblasti ili po jednom osnovu u više oblasti i to se naziva višestruka diskriminacija.

Zakon o zabrani diskriminacije kaže da je diskriminacija svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje prema nekim osobama ili grupama ljudi, kao i prema članovima njihovih porodica ili njima bliskim osobama, na otvoren ili prikriven način, i to kada je osnov za pravljenje te razlike:

  • rasa, boja kože, preci, državljanstvo, nacionalna pripadnost ili etničko poreklo, jezik;

  • versko ili političko ubeđenje, članstvo u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama;

  • pol, rodni identitet ili seksualna orijentacija;

  • imovno stanje;

  • rođenje, genetske osobenosti, zdravstveno stanje, invaliditet;

  • bračni i porodični status (porodične obaveze, trudnoća);

  • osuđivanost;

  • starosno doba;

  • izgled, i druga stvarna lična svojstva, ili lična svojstva koje ti je neko neopravdano pripisao.

Kako prijaviti diskriminaciju?

Pritužbu mogu podneti:

  • svako fizičko lice ili pravno lice ili grupa lica koja smatra da je pretrpela diskriminaciju.

  • organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava uz saglasnost lica koje je pretrpelo diskriminaciju. U slučaju diskriminacije grupe lica, organizacija može podneti pritužbu u svoje ime bez saglasnosti lica za koje se smatra da su pretrpeli diskriminaciju.

Nadležnost poverenika za zaštitu ravnopravnosti se odnosi na sledeće oblasti diskriminacije: Rad i zapošljavanje, stanovanje, obrazovanje, zdravstvo, pružanje javnih uslugai korišćenje objekata i površina i ostalo.

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti

Postupak možete pokrenuti podnošenjem zahteva za slobodan pristup informacijama od javnog značaja organu vlasti, usmeno ili pismeno.

Kao tražilac informacija, možete izjaviti žalbu Povereniku i podneti tužbu Upravnom sudu.

Web stranica za preuzimanje obrasca pritužbe: www.poverenik.rs

Zaštitnik građana Ombudsman

Zaštitniku građana možete se obratiti tek pošto ste pokušali da svoja prava ostvarite ili zašitite u odgovarajućem pravnom postupku. Zaštitniku građana se možete žaliti ako smatrate da ste oštećeni samo od strane institucija (organa) koji primenjuju zakone Republike Srbije.

Možete se žaliti na nezakonit, nepravilan i/ili loš rad:

  • Organu državne uprave

  • Organu nadležnom za pravnu zaštitu imovinskih prava i interesa Republike Srbije

  • Drugih organa i organizacija, preduzeća i ustanova kojima su poverena javna ovlašćenja

Zaštitniku građana se obraćate pritužbom.

Web stranica za preuzimanje obrasca pritužbe: www.ombudsman.rs

Prijavi nasilje