Treba znati da su lezbejske studije, svojevremeno, proistekle iz feminističke teorije. Feministička teorija, koja se razvija od '70-ih godina, sada već prošlog veka, na “rod” (gender) gleda kao na sistem znakova, ili označitelja, koji imaju ulogu da diferenciraju socijalnu ulogu i značenja polno dimorfnih tela. Dakle, feministička misao tvrdi da je “rod” socijalna konstrukcija, nešto napravljeno od strane društvenih struktura, dopunjeno i promenljivo, a ne nešto određeno rođenjem, neki urođeni način kako tela funkcionišu na biološkom nivou. Na ovaj način feministička misao je odvojila socijalno i biološko, insistirajući na tome da se uvidi razlika između onoga što je produkt ljudskih ideja i nečega što je biološka posledica. Feministička teorija je ovim prihvatila, zapravo, poststrukturalističku ideju da je rodni identitet zbir promenljivih označitelja, a ostale teorijske grane su sada mogle, u svetlu novog saznanja, da ispituju druge slojeve identiteta. Ideja seksualnosti, kao urođena i esecijalna kategorija, biva ponovo problematizovana i otvorena za nova preispitivanja. U ovoj tački počinu lezbejske i gej studije, kao akademski ogranak “gay/lesbian liberation” političkog pokreta. Ispostavilo se da je ova nova socio-filozofska disciplina ispunjena zamršenim problemskim situacijama. Dok rod moze biti stvar oblačenja, ponašanja ili stila, izvesno je da seksualnost ima više veze sa biološkim procesima, tačnije, sa tim kako telo funkcioniše na osnovnom nivou. Da se na ljudsku seksualnost ne može gledati sa pozicije čistog animalnog instikta (kako je naša kultura najčešće definiše), jasno pokazuje osnovna razlika između životinjskog i ljudskog seksualnog ponašanja - ljudsko seksualno ponašanje nije dirigovano reproduktivnim ciljevima, kao što je to slučaj kod životinja. Dalje, ljudi imaju razvijen ogroman repertoar seksualnog ponašanja i aktivnosti, pri čemu samo mali broj njih ima veze sa produženjem vrste. I ono što je najznačajnije - ljudsko seksualno ponašanje tiče se sfere zadovoljstva.
Teze i zaključci o seksualnosti u zapadnoj kulturi dolaze iz mnogih oblasti. Njome se bave i nauka i religija i politika i ekonomija i filozofija i sociologija....Ono što je posebno važno je da
se sve ove kategorije, koje seksualno ponašanje pokušavaju da vrednuju kao ispravno ili pogrešno, dobro ili loše, menjaju tokom vremena, što je, sa druge strane, očigledan dokaz da je seksualnost socijalna konstrukcija, dakle - promenljiva, a ne esencijalna, vanvremenska i urođena. Lezbejska teoretičarka Gejl Rubin (Gayle Rubin) se, pored ostalog, zalaže za potpuno odvajanje bilo kakvog seksualnog ponašanja od moralnih sudova. Međutim, ovoj tezi se mnogi protive, jer postoje socijalne situacije gde se seksualnost upliće u pitanje dominacije i moći. Rubinova, takođe, tvrdi i da naša seksualnost definiše naš identitet, jer ako imate odnos sa osobom istog pola, vi nemate samo homoseksualni odnos, već vi JESTE homoseksualni.
Kao akademska disciplina, lezbejske studije proučavaju kako se pojam homoseksualnosti razvijao kroz istoriju i kako se danas razvija. Takođe se bave i pitanjem kako su se različite kulture i različiti periodi u istoriji odnosili prema ideji šta je seksualno normalno, a šta devijantno. Prilično je razvijena i lezbejska književna kritika, koja pronalazi autorke, čija je seksualnost jasna ili prikrivena i proučava u tekstovima tih lezbejskih autorki posebnosti njihovih literarnih tematika, tehnika pripovedanja i perspektive, koja je, često, izraz življenja homoseksualne osobe u heteroseksualnom društvenom uređenju.
Politička perspektiva lezbejskih studija preispituje pojam “normalne” sexualnosti. Kao što Gejl Rubin naglašava, kad se jednom postavi kategorija označena kao “normalno”, automatski se uspostavlja i njena suprotnost, kategorija “devijantno”. Specifični identiteti i lični postupci koji potpadaju pod ove kategorije, bivaju povezani sa drugim oblicima socijalne prakse i metodama društvene kontrole. Naime, kada se radi nešto što aktuelna društvena vlast i kultura ocenjuju kao “devijantno” i “nenormalno”, sledi obavezno kazna u vidu hapšenja, osramoćenja, gubljenja posla, društvenog poštovanja...Lezbejske studije se trude da razumeju kako su ove kategorije “normalnog” i “nenormalnog“ konstruisane, kako deluju, kako su uspostavljene, a sve to sa ciljem da ih promene, obogate, dopune, osavremene ili okončaju.
Queer-teorija se razvija iz lezbejskih i gej studija, tačnije, njihovog interesovanja za društveno uspostavljene kategorije seksualnog ponašanja, ali je svoje interesovanje proširila izvan granica homoseksualnosti. Queer-teorija analizira, proučava i politički tumači sve ono što ulazi u seksualne kategorije identiteta i ponašanja.
Termin “queer”, kako se prevodi u rečnicima, znači : čudno, neobično, nesvakidašnje, nastrano. Ovaj pojam je i unifikacioni označitelj za gej, lezbejke, biseksualne i transdžender osobe.
Queer-teorija dokazuje da su sva seksualna ponašanja, sve kategorije (ne)normalnog u seksualnosti, kao i svi koncepti koji povezuju ponašanje sa identitetom samo konstrukcije, strukture i sklopovi označitelja koji prave posebne tipove značenja. Za teoretičare queer-a, ljudska seksualnost je izuzetno složeno područje, oblik individualne aktivnosti i društvene moći, koje u neprekidnoj interakciji menjaju shvatanja o tome šta je (ne)normalno u svakom posebnom momentu istorije i savremenog društva.
Najpoznatija i najuticajnija queer i lezbejska teoretičarka je Eve Kosofski Sedgwick sa svojim studijama “Epistemologija plakara”, “Tendencije”, “Među muškarcima”.
Za kraj treba istaći još i to da se queer- teorija, zapravo, razvila kao eklektičan zbir promišljanja, na koje su izvršile uticaj, međusobno često, suprotstavljene oblasti, poput psihoanalize, kulturnog materijalizma, marksizma, lezbejske misli, semiotike, socijalnog konstruktivizma, strukturalizma i feminizma.
Delo od kog treba krenuti u iščitavanju ove teorije je “Nevolje sa rodom” (Gender trouble, 1990.) Judith Butler, i dalje nastaviti prateći lucidne ideje Monique Wittig, Julije Kristeve, Liz Irigaraj i ostalih.
Marta
| Komentari |
|
3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."
| < Prethodna | Sledeća > |
|---|