Trening je održan u okviru petodnevne studijske posete Briselu, od 21 – 23. juna 2010.
Osnovni cilj ovog treninga je unapređivanje znanja, razumevanja rada usmerenog ka poboljšanju položaja lezbejske i LGBT zajednice i veština LGBT aktivista/kinja u oblasti organizacionog menadžmenta, razvoja organizacije i razvoja zajednice koju predstavljamo. Pojedinačni ciljevi odnose se na usavršavanje ličnih profesionalnih veština učesnika/ca i povećanje sposobnosti za primenu organizacionog razvoja kroz menadžment, strateško planiranje i finansijsko poslovanje. Na treningu je korišćena kombinacija različitih metodologija: teorijska predavanja, rad u manjim grupama (po zemljama), rad u parovima i individualni rad, analiza situacije u zemljama iz kojih učesnici/e dolaze, analiza individualnih veština i znanja, razvoj akcionih planova za profesionalni i organizacijski razvoj. Trenerica je bila Particia Prendiville, bivša izvršna direktorka ILGA Europe, a učesnici/e predstavnici/e partnerskih organizacija u Step – up projektu ILGA Europe: Alleanca (Albanija), Kontra (Hrvatska), Juventas (Crna Gora) i Labris.
Prvi dan treninga bio je posvećen temama: razvoj zajednice kao model za društvene promene; organizovanje bazirano na pristupu zasnovanom na ljudskim pravima; organizacioni razvoj; organizacioni menadžment/stilovi menadžmenta; liderstvo.
Razvoj zajednice kao model za društvene promene je pristup ka pozitivnim društvenim promenama koji se razvio iz rada Paula Frera u Brazilu, '80ih godina. Ovakav pristup uključuje promene na različitim nivoima: ličnom, društvenom/nivou zajednice koju zastupamo, kulturnom/obrazovnom, političkom – zakonskom, institucionalnom i ekonomskom nivou. U odnosu na LGBT zajednicu, ovaj pristup uključuje intervencije i rad u oblastima pružanja usluga savetovanja, podrške za “coming out”, društvenih aktivnosti, okupljanje zajednice radi predstavljanja (važnosti) zakonskih inicijativa ili sudskih slučajeva, za razvijanje strategija u oblasti javnog zagovaranja, organizovanje kulturnih i društvenih događaja za širu zajednicu radi edukacije o LGBT temama, istoriji i kulturi, itd.
Organizovanje zasnovano na ljudskopravaškom pristupu (Human Rights Based Approach, HRBA) predstavlja rad zasnovan na poštovanju principa dostojanstva, poštenja, jednakosti i poštovanja ljudskih prava. Ovaj pristup koristi zakone koji uređuju ljudska prava kao osnovu za razvoj politika, pružanje usluga i preduzimanje kampanja ka društvenim promenama. Ovaj pristup u organizovanju takođe podrazumeva angažman koji ima uticaj na ličnom i društvenom nivou, uz korišćenje međunarodno prihvaćenog okvira za ostvarivanje prava jednakosti ustanovljenih na svetskom nivou. Pristup se može koristiti na organizacijskom nivou ili u okviru mreža/kampanja posvećenih ostvarenju specifičnih ciljeva.
Deo o organizacionom razvoju bio je posvećen objašnjenju razvoja grupa ljudi okupljenih oko zajedničkog cilja u organizacije, kao i razvoju već oformljenih organizacija. U delu o organizacionom menadžmentu govorili/e smo o neophodnosti postojanja nekoliko najvažnijih elemenata u svakoj organizaciji: zajedničkog cilja, profesionalnog i motivisanog osoblja, sredstava (finansijskih i ljudskih), finansija, jasno definisanog procesa donošenja odluka, procesa planiranja i koordinacije svih ovih elemenata.
Između teorijskih inputa za svaku od ovih tema, učesnici/e su radili u parovima formiranim po zemljama iz kojih dolaze. U okviru ovih grupa učesnici/e su određivali koji/e pristup/e koriste u svojim organizacijama, utrđivali/e načine za poboljšanje menadžmenta, individualnih veština i znanja, utvrđivali/e nivoe razvoja sopstvenih organizacija, itd. Važno je istaći da je trenutna kriza u razvoju Labrisa kao organizacije poslužila drugim učesnicima/ama i organizacijama kao studija slučaja, kao i da je Patricia bila otvorena da posebno vreme posveti aktivistkinjama Labrisa kako bismo zajedno razmatrale moguća razrešenja. Ona se složila sa aktivistkinjama Labrisa da je u trenutnoj situaciji najvažnije najpre izraditi plan daljeg rada Labrisa, a zatim raditi na strukturi i prikupljanju sredstava za ostvarenje tog plana, a ne suprotnim redosledom. Takođe, predlagala je i mogućnost medijacije i intervencija za razrešenje sukoba između radnog tima i ostalih tela Labrisa, ali smo se složile da su razlikovanja u shvatanju ciljeva i pravaca kretanja Labrisa toliko produbljena da je sada kasno za intervenisanje.
Drugog dana treninga obrađivane su teme: timski rad; menadžment ljudskim resursima – zaposleni/e i volonteri/ke; rad sa zaposlenima i specifičnosti vezane za izbor zaposlenih; strateško planiranje i planiranje; elementi strategija za javno zagovaranje.
U okviru dela o timskom radu partnerske organizacije su utvrđivale snage i slabosti timova u kojima rade: odgovarajući izbor ljudi u timu u smislu veština i znanja za izvršavanje poslovnih zadataka, jasno precizirani modeli za unutrašnju i spoljašnju komunikaciju, jasno utvrđeni zadaci i način njihovog izvršavanja, jasan i ujednačen doprinos svih članova/ica tima, itd. Takođe su preispitivani ključni elementi u menadžmentu ljudskim resursima: jasno definisane uloge i odgovornosti, definisani komunikacijski kanali i odgovornosti, jasno definisane odgovornosti i odnosi između ljudi u timu i njihovih uloga i jasno definisani načini izveštavanja. Razmatrane su razlike između menadžmenta ljudskim resursima i volontera/ki. Svaka organizacija je trebala da odredi snage i slabosti prilikom odabira zaposlenih/članova/ica tima, kao i snage i slabosti u funkcionisanju postojećih timova.
Drugi dan treninga bio je posvećen strateškom planiranju organizacija. Određeni su osnovni elementi strateškog planiranja: vizija, misija, opšti i pojedinačni ciljevi i aktivnosti. Ovaj deo je od posebne važnosti bio za organizacije koje su tek osnovane ili su tek počele da se bave LGBT ljudskim pravima (Aleanca i Juventas). Na kraju su predstavljeni osnovni elementi planiranja akcija javnog zagovaranja i lobiranja, kao i strategije za sprovođenje kampanja i finansiranja programa. I u ovom delu su učesnici/e bili podeljeni u parove po zemljama/organizacijama iz kojih dolaze i između teorijskih imputa radili/e na pozicioniranju i utvrđivanju slabosti i snaga organizacija koje predstavljaju.
Poslednji dan treninga bio je posvećen zaokruživanju tema dvodnevnog treninga i pripremama za primenu stečenog znanja u sopstvenim organizacijama, kao i izradi akcionih planova za neophodna usavršavanja i poboljšanja svih oblasti pokrivenih ovim treningom.
Drugi deo Studijske posete u okviru projekta Step – up, ILGA Europe:
sastanci sa predstavnicima institucija Evropske unije
Poslednja dva dana tokom petodnevne studijske posete Briselu, a u organizaciji ILGA Europe, aktivisti/kinje za ljudska prava LGBT osoba iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Turske – imali su priliku da se sretnu sa brojnim predstavnicima Evropske komisije, kao i sa članovima i članicama Evropskog parlamenta odnosno sa prvim sekretarom belgijske delegacije koja preuzima predsedavanje EU u narednih šest meseci. Sastanci su bili izuzetna prilika za lobiranje na najvišem međunarodnom nivou i cilj ovih susreta je bio prenošenje informacija i ključnih problema sa kojima se pripadnici/e LGBT populacije suočavaju u ovim državama, onima koji imaju moć da utiču na prilike u zemaljama koje su u procesu evropskih integracija.
Prvi dan aktivisti/kinje su proveli na sesijama koje su održavane u Evropskoj komisiji a predstavljaju zapravo konsultacije u vezi sa izradom Progress report-a za 2010. godinu . Čitav jedan dan, dakle, održavane su pojedinačne sesije, za svaku zemlju posebno, i razmatrana su uglavnom pitanja vezana za poštovanje prava žena, dece, LGBT osoba, Roma i Romkinja. Predstavnici/e nevladinih organizacija su imali priliku da o ljudskim pravima pomenutih manjinskih grupa, izveste predstavnike/ce Evroske komisije, zadužene za svaku zemlju pojedinačno.
Dve predstavnice Labrisa su tako razgovarale sa dva predstavnika tima Evropske komisije koji sastavlja Progress report za Srbiju. Predstavnice Labrisa su izdvojile tri ključna problema kada je reč o ljudskim pravima LGBT populacije u Srbiji: pravo na mirno okupljanje, pitanje nasilja i diskriminacije nad LGBT osobama i pitanje poštovanja ljudskih prava transrodnih osoba. Predstavnice Labrisa su tako podsetile na neuspeli pokušaj održavanja Parade ponosa u Beogradu 2001. godine, tj na zabranu Povorke ponosa samo 24h ranije pre zakazanog skupa, septembra prošle godine. Istaknuto je i da Vlada Republike Srbije, tj nadležne institucije u proteklih deset meseci nisu gotovo ništa učinile da otklone uzroke zbog kojih se Povorka ponosa nije održala prošle godine – niko od nasilnika i huligana koji su mesecima pretili učesnicima Povorke ponosa, tj. organizatorkama i organizatorima nije uhapšen zbog pretnji i najave nasilja, a niti jedna od desničarskih i fašističkih organizacija koje su pozivale na linč LGBT osoba još uvek nije zabranjena. Takođe, predstavnice Labrisa su iznele podatke o čestim napadima na LGBT osobe, kao i o problemu nevidljivosti ovog nasilja a usled vrlo retkog prijavljivanja. Treći deo izlaganja bio je posvećen položaju transrodnih osoba u Srbiji i pre svega je bilo reči o potpunom izostanku bilo kakve zakonske regulative i propisa kada je reč o ovoj populaciji. Uprkos tome što je u poslednjih deset godina u Srbiji preko 120 osoba promenilo pol, Srbija i dalje nema nikakve zakone koji prepoznaju ljudska prava transrodnih osoba. Nakon izvršene operacije, osobe su primorane da odu u jedinu opštinu u Beogradu u kojoj im se, zahvaljujući dobroj volji zaposlenih, izdaju nova dokumenta tj. menja matični broj. Predstavnici Evropske komisije su informisani i o tome da, usled velike transfobije u srpskom društvu, transrodne osobe često bivaju otpuštene s posla, izbačene iz kuće te neretko primorane da se bave seksualnim radom. Imajući u vidu da je prostitucija nelegalna u Srbiji, ova populacija je u tim slučajevima još više izložena nasilju svake vrste. Takođe, istaknuto je i da ne psotoji nikakva pomoć države/Zavoda za zdravstveno osiguranje u plaćanju skupih medicinskih zahvata prilikom promene pola.
Nakon grupne sesije na kojoj je predstavljena situacija u Srbiji, dve predstavnice Labrisa su imale poseban, samostalan sastanak sa predstvnikom Evropske komisije, zaduženim za Progress report za Srbiju, Manuelom Munteanu, iz Španije. Na ovom sastanku je dobijena prilika da se detaljnije izlože problemi sa kojima se susreće LGBT populacija u Srbiji.
Osim sa predstavnicima Evropske komisije, učesnici/e ove studijske posete su se, kao što je rečeno, sreli i sa članovima i članicama Evropskog parlamenta i svakako ovde treba izdvojiti susret sa Ulrike Lunacek, Sophie in't Veld i Michael Cashmanom, koje su članice/član Intergrupe Evropskog parlamenta za LGBT ljudska prava. Osim što su imali/e prilike da informišu članove Intergrupe o položaju LGBT osoba u svojim zemljama, aktivisti/kinje su imali i mogućnost da čuju o načinima na koji radi Intergrupa za LGBT prava, broju članova/ica, angažmanima njihovih predstavnika/ca na unapređenju LGBT prava, ne samo u zemljama članicama EU već i šire.
Takođe, predstavnici/e LGBT organizacija sa Balkana razgovarali su i sa dr. Mariom Lensu, policy officer-om za ljudska prava u Generalnom direktoratu za spoljne odnose. Ovaj direktorat je zadužen za odnose sa zemljama koje nisu članice EU ali veoma blisko sarađuje i sa drugim međunarodnim organizacijama – Ujedinjenim nacijama, OEBS-om, Savetom Evrope. Maria Lensu je veoma senzibilisana za ljudska prava generalno ali i za LGBT ljudska prava, jer veliki deo radnog vremena provodi radeći upravo sa zemljama u Aziji i Africi, gde su LGBT osobe često izložene nasilju i diskriminaciji. Tokom dvočasovnog sastanka, aktivisti/kinje iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i Turske – infrormisali su Mariu veoma detaljno o ključnim problemima sa kojima se susreću LGBT osobe iz ovih zemalja. Ona je aktivistkinjama i aktivistima podelila štampani materijal: Uputstvo za promociju i zaštitu uživanja svih ljudskih prava LGBT osoba, koji je izradio Savet EU – Radna grupa za ljudska prava.
Jedan od važnih susreta za aktiviste/kinje sa Balkana, bio je i susret sa Michelom Versailles koji je Prvi sekretar COWEB, radne grupe za zemlje zapadnog Balkana a koju čine eksperti iz zemalja članica Evropske unije. Tokom ovog susreta, predstvanici/e LGBT i organizacija za ljudska prava sa Balkana su razgovarali o konkretnim pitanjima vezanim zab položaj LGBT osoba kao i o tome šta Belgija u narednih šest meseci može da učini na unapređenju ljudskih prava istopolno orijentisanih osoba a imajući u vidu prioritete koje su postavili tokom svog predsedavanja. Jedan od zaključaka sa ovog sastanka je bio da bi trebalo maksimalno iskoristiti naredni period u smislu zagovaranja i lobiranja za LGBT ljudska prava, imajući u vidu da nakon Belgije, predsedavanje preuzimaju Mađarska tj. Poljska – države u kojima je stepen poštovanja prava LGBT osoba mnogo niži.
Izveštaj sastavile:
Dragana Vučković
Marija Savić
| Komentari |
|
3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."
| < Prethodna | Sledeća > |
|---|