Ovih dana, gotovo da nema političke stranke i funkcionera u Srbiji, pa i u Kragujevcu, koji se nisu osvrnuli na položaj žena, tvrdeći da su one lepši i pametniji deo nacije te da zato zaslužuju još bolji status nego što ga trenutno imaju.
Feminizam
Feminizam je društveni pokret koji se zalaže za oslobodjenje žena od nasilja, seksizma i tradicionalnih ženskih uloga (npr. domaćice, supruge, majke, seksualnog objekta i sl.) i za prihvatanje žene kao celokupne ličnosti. Pokret se takodje bori za ostvarenje ekonomske i političke ravnopravnosti žena. Posebno se bavi ukazivanjem na postojanje opresije u svakodnevici, njenom predočavanju javnosti i tretmanu žrtava. Ideja pokreta je ujedinjenje žena kako bi se prevazišla diskriminacija.
Feministkinje smatraju da je partijarhat, kao dominacija muškarca nad ženama, osnovna vrsta ugnjetavanja, koja se provlači kroz sve sfere. Poznat feministički slogan "lično je političko" ukazuje na to da pojedinačna represija u kući, muža nad ženom, stvara globalnu represiju u društvu, muškarca nad ženom. Feminizam je naziv za skupinu ideologija, dakle radi se o feminizmima, i političkih pokreta kojima je cilj bio poboljšanje položaja žene u društvu, odnosno izjednačavanje prava žena s pravima muškaraca.
Feministički pokret se ispočetka ispoljavao u dva oblika - kao pokret za ravnopravnost u platama i kao pokret za davanje prava glasa ženama. Ovo potonje je s vremenom postignuto u većini zapadnih zemalja nakon Prvog svetskog rata, a kasnije i u ostatku sveta.
Kako je politička, a i ekonomska ravnopravnost žena postignuta u institucionalnom smislu, tako je i feminizam postepeno evoluirao u novu formu tzv. radikalnog feminizma. Feminizam se u poslednje vreme javlja i kao reakcija na porast neo-konzervatizma i verskog fundamentalizma, kojima je cilj vratiti tradicionalne institucije kao i tradicionalni položaj žene u društvu. Jedna od glavnih ženskih borbi u mnogim zemljama je pravo na legalan, bepslatan i dostupan pobačaj.
Moćne i uspešne - uprkos svemu
Žene na funkcijama – uporne i ambiciozne
Žene na rukovodećim funkcijama, pokazalo se, postižu odlične rezultate, a polna diskriminacija gotovo da je potpuno iskorenjena, kažu Kragujevčanke na položaju. Ipak, rezultati istraživanja govore da put ka rodnoj ravnopravnosti i dalje nije lak.
Žene i dalje diskriminisane
Zbog nepovoljnog položaja na tržištu rada, žene u Srbiji su prinuđene da rade „na crno“, a česti su slučajevi da im poslodavci ne uplaćuju zdravstveno, penzijsko ili invalidsko osiguranje. Mnogi poslodavci ženama unapred otvoreno kažu da nemaju prava da koriste bolovanje, kako zbog dece, tako i u slučajevima kada su same bolesne. Neki poslodavci prete otkazom ukoliko žena izostaje zbog bolesti, dok oni tolerantniji dopuštaju kratko odsustvovanje zbog zdravstvenih razloga, ali te dane ne plaćaju, priča za Danas Nevena Petrušić, poverenica za zaštitu ravnopravnosti.
Seksizam
Seksizam više ne postoji u zakonom regulisanoj medijskoj sferi, ali dovoljno je posetiti internet stranice namenjene muškoj populaciji gde svako može izreći svoje mišljenje i naići na hiljade seksističkih komentara o gramzljivim, ludim i nerazumnim ženama ili o njihovom fizičkom izgledu, debljini naravno.
Dnevno umre 1.000 žena u trudnoći i na porođaju
Jedan od glavnih uzroka tih tragedija je nedostatak porodiljskih usluga, uključujući usluge babice ili osoba s veštinama babice kod poroda
Još članaka...
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL