Ovaj film Patz Jenkins dobitnik Zlatnog globusa i Oskara za glavnu žensku ulogu, u dobrom maniru «Američke lepote» ponovo «zavaljuje» žestoku šamarčinu malograđanskom, birokratskom, mizogenom i obezdušenom društvu.
Li, u tumačenju bravurozne Charlize Theron, je lice sa margine, odnosno prostitutka koja pokušava da, za trenutak naslutivši spas u liku svoje slučajne partnerke (Christina Ricci) mlade lezbejke, preokrene život u svoju korist.
Zaplet nastaje kada ona u Africi i samoodbrani ubija nasilnu «mušteriju» (zamislite !! ne postoji reč u srpskom jeziku koja bi imenovala muškarca koji koristi «usluge» prostitutki tj. kurvi. Kurvar npr. je više eufemizam za promiskuitetnu jedinku muškog pola nego što je karakterološko određenje za dotični pojam ). No, ona, dakle ubija muškarca koji ju je pretukao i silovao. Pokrenuvši tim činom lavinu afekata i potisnutih loših iskustava, ona postaje serijski ubica.
Njena devojka, međutim, pripadnica je neuništive srednje malograđanske klase, živi jedan iako sputavajući, naizgled siguran i zaštićen život i teško se lišava te zablude.
Da paradoks bude najveći mogući, Li ima i jednog istinskog prijatelja koji je razume i zaista želi da joj pomogne. On je ratni veteran ( samim tim, takođe serijski ubica ), koga je , za razliku od Li, ruka zakona poštedela ( hm ) odgurnuvši ga, upotrebljenog, na marginu života, poslednje ishodište i tačku stapanja njihovih sudbina.
Li se, međutim, i dalje trudi da pronađe način da se «prilagodi» postojećim standardima potrošačkog društva. Scene u kojima pokušava da nađe «pravi» posao, u svakoj ženi koja je ikada bilo šta tražila od bilo koje institucije, neminovno uzrokuju, bar nelagodu ako već ne bes i gađenje. Radikalna gluma mlade oskarovke neprekidno vas drži na granici između smeha i suza nemoćne da odreagujete adekvatno, baš kao što i njen lik to nije u stanju da učini.
Ovaj film, dakako, ima mana, a tako je uvek, naročito kad je predložak istinit događaj. Primedbe bi se u ovom slučaju,uglavnom mogle odnositi na nedopričanost biografije glavne junakinje Li, iz čega sledi, eventualno, neironično poimanje naziva filma. No, kako priča prati ( samo ) odbranu i poslednje dane njenog integriteta i identiteta ( i to bukvalno i doslovno ) jasno je da kompleksnije ulaženje u temu nije iscrpljeno u jednom dugometražnom filmu. Za takvo šta, kako se ispostavlja u stvarnosti, prekratak je i sam život.
Zakonu je to bilo jasno, pa ga je (život ) i prekratio, po sustemu «bolje sprečiti, nego lečiti» ( opet bukvalno i doslovno ) poslavši Li na električnu stolicu uz (ne)čujan aplauz i neprikriveni osmeh na licu «poštenog» ( trba li reći lojalnog? ) građanstva.
Iskreno se nadam, ipak, da je muk u sali Sava centra na kraju projekcije posledica jednog dubokog stida koji posle ovakvog filma mora osetiti svaka duša koja je još u stanju da sebi postavi provokativno pitanje – «Jesam li još uvek ljudsko biće?»
| Komentari |
|
3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."
| < Prethodna | Sledeća > |
|---|